Jump to content

studenoga

For more than 4 years, 10 months and 8 days the definition was studenoga, as it should be defined, according to these sources.

Sources for the genitive form of the noun studeni in Croatian language – studenoga[edit source]

  • Ardelio Della Bella, Dizionario italiano-latino-illirico : A cui ſi premettono alcune brevi Inſtruzioni Gramaticali , neceſſarie per apprendere la Lingua e l’Ortografia Illirica . Opera del padre Ardelio Della Bella della Compagnia di Gesu., Prima edizione Ragusea, Nella Stamperia Privilegiata, Ragusa, 1785., str. 145.
  • Joachimi Stulli, Lexicon latino-italico-illyricum., Lit. L – Z, Pars prima, Tom. II., Bude (Budim), 1801., p. 163., ſtudenac, ſtudeni, denoga, m. (pod natuknicom November).
  • Rjecsoslòxje slovinsko-italiansko-latinsko Joakima Stulli Dubrocsanina misnika malobrachanina s. Franceska, P – Z, csäst drùga, razdjeljak drùgi., Dubrovnik, 1806., str. 397. (mjesec … november)
  • Ilirsko-němačko-talianski Mali Rěčnik od Josipa Drobnića, sa osnovom gramatike ilirske (protumačenom němački i talianski) od Věkoslava Babukića. Troškom Matice ilirske. U Beču, Tiskom jermenskoga manastira., 1846−1849., str. 390. (Studeni, noga, m.)
  • Věkoslav Babukić, Ilirska slovnica., Bèrzotiskom nar. tiskarnice Dra. Ljudevita Gaja, Zagreb, 1854., str. 104., citat (…) Studeni, gen. Studenoga (měsec November); (…)
  • Novi rječnik hrvatskoga i njemačkoga jezika. Za porabu pravnikâ, činovnikâ, učiteljâ, trgovaca i obrtnikâ itd. po najnovijih izvorih sastavio Ivan Filipović uz sudjelovanje Gj. Deželića, Lj. Modca i Gj. Šimončića., II. hrvatsko-njemački dio., Drugi svezak., [P − Ž], Naklada knjižare Lav. Hartmána, Zagreb, 1875., str. 1740. (Studeni -oga)
  • Dra. Ivana Broza Hrvatski pravopis. Priredio dr. D. Boranić. Peto izdanje. Ukoričeno stoji 2 krune. U Zagrebu. Trošak i naklada kr. hrv.-slav.-dalm. zemaljske vlade, Zagreb, 1911., str. 192.
  • Dragutin Boranić, Pravopis hrvatskoga ili srpskoga jezika, 9. prer. izd., Školska i pedagoška izdanja Nakladnog zavoda Hrvatske, Zagreb, 1947., str. 183. (u Pravopisnomu rječniku) [Napomena u knjizi: Ovu je školsku knjigu odobrilo Ministarstvo prosvjete Narodne Republike Hrvatske rješenjem br. 76789/46. od 2. studenoga 1946.]
  • Milan Moguš, »Kako se čitaju datumi«, Jezik : časopis za kulturu hrvatskoga književnog jezika, vol. XXV., br. 4., mjeseca travnja 1978., str. 120.
  • Rudolf Filipović, Milan Moguš, urednici, Langenscheidtov džepni rječnik : Dio II : Hrvatskosrpsko-engleski, sastavili hrvatskosrpski dio: Milan Moguš i Josip Vončina, a engl. dio: Karla Cizelj, Vladimir Ivir, Colleen Riđanović, Midhat Riđanović te Marijan Urbany, Izdavačko knjižarsko poduzeće Mladost, Zagreb, 1979. (tiskano 1981.), str. 340. (Gsg. ~oga).
  • Ivo Medić, Irena Medić, Njemačko hrvatski ili srpski i hrvatsko ili srpsko njemački džepni rječnik : za osnovnu školu, 8. izdanje, Školska knjiga, Zagreb, 1984. (šifra: 40301/8), str. 102. i 363.
  • Ladislav Ivanček, Dubravka Bešenić, priredili, Moj kalendar i dnevnik : 1990 – 1991, Školska knjiga, Zagreb, 1990., šifra: 11411/25
  • Stjepan Babić, Božidar Finka, Milan Moguš, Hrvatski pravopis, Pretisak, »Školska knjiga«, Zagreb, mjeseca kolovoza 1990., ISBN 86-03-00121-9, str. 294.
  • Vladimir Anić, Rječnik hrvatskoga jezika, 2. dopunjeno izd., Novi Liber, Zagreb, 1994., ISBN 953-6045-01-X (953-6045-001 naveden u samoj publikaciji), CIP 940914105, str. 998.
  • Stjepan Babić, Božidar Finka, Milan Moguš, Hrvatski pravopis, II. dorađeno izd., Školska knjiga, Zagreb, 1994., ISBN 953-0-40005-5, str. 402. (u Pravopisnomu rječniku), str. 104. (§ 369.), str. 136. (§ 470.)
  • Eugenija Barić, Mijo Lončarić, Dragica Malić, Slavko Pavešić, Mirko Peti, Vesna Zečević, Marija Znika, Hrvatska gramatika, Školska knjiga, Zagreb, 1995., ISBN 953-0-40010-1, str. 486. (primjer, iz djela Miroslava Krleže)
  • Gustav Šamšalović, Njemačko-hrvatski rječnik, 13. izdanje, »Colorprint«, Zagreb, 1995., str. 726. (-noga)
  • Stjepan Babić, Božidar Finka, Milan Moguš, Hrvatski pravopis, IV. izd., Školska knjiga, Zagreb, 1996., ISBN 953-0-40005-5, ISBN 978-953-0-40005-4, str. 393.
  • Franjo Cipra, Petar Guberina, Kruno Krstić, Hrvatski pravopis, Zagreb, 1941. (premda napisan i dan u tisak, nije odgovarao jezičnoj politici u NDH, te je stoga slog uništen; pretisak priredio Bojan Marotti, ArTresor naklada, Zagreb, 1998., ISBN 953-6522-07-1, str. [143]., pri čemu je u izvornomu slogu str. 57.
  • Vlado Mandić, Kako javno razgovarati hrvatski : priručnik za javno komuniciranje hrvatskim jezikom u novinarstvu i publicistici, s vinjetama Daniela Načinovića, 1. izd., C. A. S. H., Pula, 1998., ISBN 953-6250-24-1, str. 64.
  • Eugenija Barić, Lana Hudeček, Nebojša Koharović, Mijo Lončarić, Marko Lukenda, Mile Mamić, Milica Mihaljević, Ljiljana Šarić, Vanja Švaćko, Luka Vukojević, Vesna Zečević, Mateo Žagar, Hrvatski jezični savjetnik, u redakciji izvršnoga uredništva Lane Hudeček, Milice Mihaljević i Luke Vukojevića, urednici: Miro Kačić, Mijo Lončarić, Ivan Rodić i Ante Selak, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Pergamena, Školske novine, Zagreb, 1999., ISBN 953-6637-03-0, str. 1393.
  • Jure Šonje, gl. ur., Rječnik hrvatskoga jezika, Leksikografski zavod »Miroslav Krleža«, Školska knjiga, Zagreb, 2000., ISBN 953-6036-64-9, ISBN 978-953-0-40009-2, str. 1190., te dopunski i str. 574. (Màrtīnje) (definicija)
  • Stjepan Babić, Božidar Finka, Milan Moguš, Hrvatski pravopis, V., prerađeno izd., Školska knjiga, Zagreb, mjeseca prosinca 2000., ISBN 953-0-40017-9, str. 421.
  • Stjepan Babić, Božidar Finka, Milan Moguš, Hrvatski pravopis, VIII. izd., Školska knjiga, Zagreb, 2004., ISBN 953-0-40017-9, ISBN 978-953-0-40017-7, str. 420.
  • Ljiljana Jojić, gl. ur., Ranko Matasović, gl. ur., Hrvatski enciklopedijski rječnik, II. izd., 10. sv. : Sim – Tap, EPH, Novi Liber, Zagreb, 2005., ISBN 953-6045-28-1 (cjelina), ISBN 953-6045-39-7 (10. sv.), str. 174. (stùdenī), str. 214. (Svi Sveti)
  • Skupina autora, Prvi školski rječnik hrvatskoga jezika, priredili Ankica Čilaš Šimpraga, Ljiljana Jojić i Kristian Lewis, Školska knjiga, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb, 2008., ISBN 978-953-0-40036-8, str. 83. (listopad) i str. 144. (prosinac)
  • Stjepan Babić, Milan Moguš, Hrvatski pravopis : usklađen sa zaključcima Vijeća za normu hrvatskoga standardnog jezika, 2. izd., Školska knjiga, Zagreb, 2011., ISBN 978-953-0-40034-4, str. 387.
  • Vladimir Anić, Anićev školski rječnik hrvatskoga jezika, priredili Ivo Pranjković i Lada Badurina, gl. ur. Silvia Sinković, Znanje d. o. o., Zagreb, 2015., ISBN 978-953-343-130-7, CIP 899206, str. 559.

I have searched on 21 November 2016 Hrvatska enciklopedija, Mrežno izdanje, ISBN 978-953-268-038-6 and have found:

Hrvatski obiteljski leksikon (Croatian Family Lexicon):

Unicode CLDR Ver. 26 (2014-09-17 12:22:18 GMT) defined studenoga:

Croatian Wikipedia is fully prepared for this change, since these 81 changes were made (7 November 2015 from 16:58:52 until 17:06:32):

Then this template was created on 29 November 2016 (at 19:56:05):


The change will affect all Wikimedia projects on Croatian language, namely:

Croatian Wiktionary

m:w:hr: Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, Catalogue:

  • Simple search, word contained in the title – search pattern (Croatian language: riječ iz naslova) studenog 373 occurrences; studenoga 601 occurrence.

studenog occurs in collocations of do kraja mjeseca studenog, u toku mjeseca studenog, with the word month (Croatian language genitive form: mjeseca) around 794 times at books.google.hr. Even then it is possible and preferable to use mjeseca studenoga (around 2500 times).

Josip Matović (1732 – 1811; from Dobrota, Boka kotorska, today in Montenegro), authored Katekism Rimski po naredbi s. sabora Tridentinskoga iztomačen i priobraćen iz latinskoga u slovinskom jeziku, published in Venice, in the year 1775, on p. XII has mjeseca studenoga, and the name of the month can be found as early as 1704.

Bugoslav (talk) 01:48, utorak, 22. kolovoza 2017. (SEV)06:55, 10 August 2017